Planinarenje
Osnovne informacijeHrvatska je idealna zemlja za organiziranje planinarskih izleta. Raznoliki reljefi terena i prekrasni pogledi s vrhova na okolicu pružit će Vam veliko zadovoljstvo. Na sjeveroistoku se nalazi brdoviti teren, dio Panonske nizine, dok jugoistočni dio Hrvatske čini veličanstveno Dinarsko gorje, na kojem prosječna visina vrhova iznosi oko 1500 m nadmorske visine (najviši vrhovi imaju više od 1800 m nadmorske visine). Ta regija je posebice pogodna za organizaciju planinarskih izleta s obzirom na bogatstvo kraških oblika (polja, rijeke ponornice, jezera, usjeci, kanjoni i sl.). Kontinentalni dio zemlje od Jadranskog mora odijeljuju planinski masivi Velebit, Biokovo i Mosor. Svatko tko želi provesti odmor u Hrvatskoj mora barem jedanput krenuti na planinarenje, naročito stoga što su planinske trase i staze odlično označene i dovest će nas do točaka s kojih se pružaju najljepši pogledi.
Planirajući planinarenje treba imati na umu da se u planinama vrijeme često i naglo mijenja, a s tim u vezi i temperatura. Sa sobom treba imati odgovarajuću odjeću i obuću, te rezervnu odjeću i obuću. U visokim planinama obavezni dio naše garderobe bit će topla nepromočiva jakna, planinarski ranac i dobre gojzerice. Sa sobom je dobro imati priručnu apoteku, a rezervnu odjeća treba biti dodatno spremljena u plastične vrećice, kako bi ostala suha u slučaju pljuska ili pada u rijeku.
Staze
Zanimljive planinarske trase su prednost i adut poluotoka Pelješca, koji reljefno pripada Dinarskom gorju. Na tom planinskom terenu označeno je mnoštvo staza, idealnih za planinarenje.
Izuzetno je atraktivan i cijeli planinski masiv Velebit. Planine te regije su, zbog rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, pod zaštitom UNESCO-a. Padine Velebita su tereni nacionalnih parkova i rezervata prirode: Paklenica, Sjeverni Velebit, rezervat Štirovača te botanički vrt na Zavižanu. Planinarske staze Velebita zadivljuju svojom raznolikošću, rijetkim biljkama i životinjama, zanimljivo oblikovanim kraškim terenom te stoga nije čudo da planinari iz cijeloga svijeta upravo tu dolaze okušati svoju snagu. U južnoj Lici se nalazi gradić Gračac odakle je blizu do prvih planinarskih staza tog terena. Nedaleko su Cerovačke pećine, pravo remek djelo kraškog reljefa u Velebitskom masivu.
Uz slovensko-hrvatsku granicu proteže se planinski masiv Čičarija, čiji je najviši vrh Veliki Planik (1272 m nadmorske visine). Planinarske staze vode do ostalih vrhova masiva: Brajkov vrh, Županj vrh, Orljak te Žbevnica.
U Dalmaciji gotovo iz svakog gradića ili mjesta možemo krenuti na planinarenje. Tomu je razlog velika blizina Dinarskog gorja koje je cijelo ispresjecano planinarskim stazama.
Na kraju vrijedi još spomenuti nekoliko planina po kojim vrijedi planinariti: Velika i Mala Kapela, Grmeč, Vran, Čvrsnica s vrhom Pločno na 2228 m nadmorske visine. Tijekom planinarenja po Maloj Kapeli treba organizirati izlet u Nacionalni park Plitvička jezera, područje najvišeg vrha masiva - Seliškog Vrha visokog 1280 m. Slavna Plitvička jezera leže na području Kapele i čuvaju obilje kraških oblika: prekrasne vodopade i slapove, jezera, špilje te veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su mnoge endemi.
Dinara
Svaki planinar i ljubitelj planinarskih izleta sanja o osvajanju najvišeg hrvatskog vrha - Dinare (rijeđe se koristi izraz Sinjal) koji je visok 1831 m i pripada Dinarskom gorju. Prilikom planiranja planinarskog izleta na vrh treba znati da je to teren koji je u posljednjem ratu bio sporan između Hrvatske i Bosne te je cijeli masiv obilno "zasijan" minama. Tijekom planinarenja treba se držati označenih staza i ne udaljavati se od njih.
Na vrh Dinare vode 3 osnovne staze. Prva počinje u mjestu Glavaš, a put traje oko 5 sati. Krećući iz Glavaša treba ići u smjeru Turskih Veza, a nakon što ih prođemo ostaju nam orijentacijske tablice koje će nas dovesti do cilja.
Druga trasa počinje uz vodopad Topoljski Buk na rijeci Krčić, a put traje, kao i u slučaju prve staze, oko 5 sati. Put koji vodi na vrh prolazi kroz šumu i spaja se s posljednjim od mogućih smjerova u mjestu Guge.
Treća trasa je nešto kraća (oko 4,5 h). Iz Guga treba doći do Suhog Polja (taj dio je strm i težak). Staza je zanimljiva, budući da gotovo cijelu njezinu duljinu možemo prijeći biciklom.
Na vrhu Dinara se nalazi informativna tablica s obavjesti da se nalazimo na najvišem vrhu Hrvatske. Možemo upisati svoje dojmove u knjigu posjetitelja.
Vremenske prilike
Područje sredozemne klime je izuzetno toplo uz more, ali u planinama može doći do nagle promjene vremena, česti su pljuskovi i oluje. Iznad 1500 m nadmorske visine vlada umjereno planinska klima. Tijekom dana ljeti, temperatura može dosegnuti čak 40°C, a noću može pasti ispod 0. Na Dinari su česti jaki vjetrovi, pljuskovi i snijeg.