Hrvatska » Dalmacija

Dalmacija je hrvatsko povijesno područje koje se prostire uzduž istočne obale Jadrana. Prihvaćene granice Dalmacije protežu se od otoka Raba na sjeverozapadu do uvale Kotor na jugoistoku. Dalmacija većinom pripada hrvatskoj obali, njezina duljina iznosi oko 400 km, a širina oko 50 km.
Dalmacju dijelimo na sjevernu, središnju i južnu, a svaka od tih regija ima svoje specifičnosti. Sjevernu Dalmaciju karakterizira veliki broj malih i srednjih otočića, središnju Dalmaciju odlikuju arhipelazi velikih otoka te blizina planina i mora, dok je na jugu uski pojas zemlje u okolici Dubrovnika.
Zanemariv dio povijesne Dalmacije danas pripada Bosni i Hercegovini - gradić Neum (jedini fragment teritorija te države koji ima izlaz na Jadran) te Crnog Gori - područje oko Kotorske uvale).

Povijest

Regija je svoj naziv dobila po Dalmatima, ilirskom plemenu kojeg su na tim područjima prilikom osvajanja zatekli Rimljani. Regiju su nazvali - provincija Ilirija. Tijeko srednjeg vijeka Dalmacija je bila predmet nadmetanja između Bizanta, Hrvatskog kraljevstva, Mletačke Republike i Kraljevine Bosne. Ipak, pobjednik u tim dugotrajnim sukobima postala je Mletačka Republika koja od 1420. - 1797. (dakle, gotovo 400 godina) vlada Dalmacijom.
Nakon Bečkog kongresa Dalmacija postaje dijelom Austrijske Carevine kao autonomna Kraljevina Dalmacija. Nakon pada Austro-Ugarske Monarhije i kraja I. svjetskog rata, Dalmacija ulazi u sastav Jugoslavije, a nakon njezina raspada 1991. godine, najveći dio njezina teritorija se nalazi u okviru granica Republike Hrvatske.

Turističke atrakcije

Dalmacija ima bogatu povijest i tradiciju te stoga vrijedi nešto vremena tijekom odmora posvetiti ne samo na kupanje i sunčanje, već i na upoznavanje lokalnih atrakcija i spomenika kulture.
Poznati filmski režiser, Alfred Hitchcock je za boravka u Zadru ustvrdio da je zalazak sunca u kojem je tu uživao ljepši od onoga u Kaliforniji. Ljepota zadarskog zalaska sunca svakako je rezultat zemljopisnog položaja grada čija povijesna jezgra se nalazi na poluotoku, a zapad je okrenut prema otocima zadarskog arhipelaga. Urbanistička struktura Zadra svjedoči o rimskom porijeklu grada, a do danas je odlično sačuvan rimski Forum u samom središtu grada. Kasnije, sve od 1797. godine, gradom vladaju Mlećani. U Zadru vrijedi provesti najmanje nekoliko dana ili cijeli odmor, budući da obiluje spomenicima kulture. Posebno je privlačna šetnja gradskom rivom od pristaništa, pored Filozofskog fakulteta do ribarske lučice Foše.
Biser Zadra je stara gradska jezgra s već spomenutim rimskim Forumom, crkvom sv. Donata u kojoj se već godinama održavaju tradicionalne Glazbene večeri u Donatu. Nedaleko se nalazi Dominikanski samostan u kojem je 1396. osnovano sveučilište te katedrala sv. Stošije, zaštitnice grada. U središtu grada se nalazi niz crkava izgrađenih u različitim arhitektonskim stilovima, koje svjedoče o dugoj i bogatoj povijesti grada. Pozornost treba obratiti na gradske zidine (Muraj), a za boravka u Zadru preporučujemo posjet stalnoj postavi izložbe Zlato i srebro grada Zadra koja je postavljena u crkvi sv. Marije odnosno njezinom samostanu te razgledavanje zbirke Arheološkog muzeja. Od novijih atrakcija treba spomenuti Morske orgulje - zanimljiva konstrukcija koja koristi snagu morskih valova koji, ulazeći u otvore u zidanoj rivi, proizvode čarobne i nesvakidašnje zvukove. U njihovoj blizini, na najzapadnijem dijelu poluotoka nalazi se Pozdrav suncu, plato popločen s više od 300 staklenih ploča koje tijekom dana apsorbiraju sunčevu energiju, da bi je navečer reflektirala šarenim light-showom. U Zadru se nalazi jedna od najljepših fakultetskih zgrada u Hrvatskoj. Zgrada Filozofskog fakulteta izgrađena je u neoklasicističkom stilu, a nalazi se na rivi, u neposrednoj blizini mora, s pogledom na otoke. Za ljubitelje prirode važno je reći da se u okolici Zadra nalazi čak 5 Nacionalnih parkova i Parkova prirode.
Sljedeći dalmatinski grad kojeg svakako treba posjetiti ili u njemu provesti godišnji odmor je Šibenik. Burna povijest regije oblikovala je grad i njegovu urbanu strukturu u kojoj važno mjesto imaju četiri gradske tvrđave i gradski bedemi. Najvažniji spomenik kulture Šibenika jest renesansna katedrala sv. Jakova, načinom gradnje kamenim blokovima jedinstvena u svijetu. Graditelj katedrale je bio čuveni Juraj Dalmatinac, koji je katedralu ukrasio vijencem portreta ondašnjih viđenijih stanovnika Šibenika.
Između četiri gradske tvrđave najdojmljivija je tvrđava sv. Nikole koja s morske strane brani ulazak u grad. Svakako preporučujemo posjet Kneževoj plači u kojoj se danas nalazi Muzej grada Šibenika. Od 1960. redovito se održava Međunarodni dječji festival na kojim gostuju dječje glazbene i kazališne skupine iz cijeloga svijeta.
Putujući dalje na jug, treba nešto vremena posvetiti Trogiru, gradu neobične ljepote, prepunom spomenika kulture koji atmosferu toga grada čine neponovljivom. Dokaz tomu je i činjenica da je taj grad, čija povijesna jezgra broji 750 koraka, upisan na Popis svjetske kultrne baštine UNESCO-a.
Glavne gradske atrakcije se nalaze u blizini Trga Ivana Pavla II. Tu se nalazi katedrala sv. Lovre, čuvena po tome što je jedinstveni spoj romaničke, gotičke i manirističke arhitekture. Najvažniji i najdojmljiviji element Katedrale jest romanički portal majstora Radovana. Vrijedne pozornosti su obrambene zidine grada ukrašene venecijanskim lavom sv. Marka.
Svakako treba posjetiti Benediktinski samostan u kojem se nalazi prikaz grčkog boga Kairosa, boga sretnog trenutka. U odličnom je stanju tvrđava Kamerlengo koja se nalazi na obali tjesnaca koji spaja Trogir s otočićem Čiovo i pamti vremena Mletačke Republike. U prošlosti je tvrđava imala važnu geopolitičku ulogu, budući da je bila naplatnim punktom za brodove koji su željeli proći kroz tjesnac.
Najveći grad i glavno središte Dalmacije je Split. Njegovi počeci sežu u antičko doba i nije isključeno da je na mjestu današnjeg Splita bila grčka kolonija. Grad ima jako zanimljiv geostrateški položaj te je stoga bio dobar zalogaj za mnoge osvajače. Povijest grada ogleda se u njegovoj jedinstvenoj arhitekturi.
U središtu Splita nalazi se Dioklecijanova palača, upisana na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, jedinstveni primjer rimske građevine koja i nadalje ima stambenu funkciju. Vrijedi posjetiti katedralu sv. Dujma, Jupiterov hram te ostatke akvadukta. Oni koji ne mogu zamisliti odmor bez obilazaka kulturnih spomenika i muzeja, u Splitu će doći na svoje. U gradu postoji niz muzeja od kojih su nezaobilazni: Arheološki, Prirodoslovni, Etnografski i Hrvatski pomorski muzej. Tijekom ljeta održava se niz festivala od kojih je najpopularnije Splitsko ljeto, festival ozbiljne glazbe, baleta i kazališta.
Poznata po svojoj izuzetnoj ljepoti je Korčula - otok s istoimenim gradom u kojem se rodio slavni pomorac i istraživač Marko Polo. Preporučujemo šetnju gradskom rivom uzduž gradskih obrambenih zidina, posjet Gradskoj vjećnici iz 16. stoljeća te obilazak renesnasnih villa.
Prekrasan zakutak grada Korčule je kapelica sv. Antuna Pustinjaka iz 14. st., danas posvećena sv. Antunu Padovanskom, na brežuljku Glavica, do koje se iz središta Korčule može doći 102 stubama kroz čempresov drvored. S brežuljka se prostire prekrasan pogled na korčulanski arhipelag. Jedinstven primjer lokalne tradicije je viteška igra Moreška, slikoviti ples s mačevima.
Glavno turističko središte i jedan od najposjećenijih gradova Dalmacije je Dubrovnik. Postoji više teorija o nastanku, ali opće je prihvaćeno da je Grad nastao u 7. st. Njegova stara gradska jezgra (Placa) upisana je na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, ali Grad se diči brojnim spomenicima kulture: crkvama, ljetnjikovcima, parkovima, palačama, a treba istaknuti da je upravo tu 1317. osnovana jedna od najstarijih ljekarni u Europi.
Osim spomenika kulture i prekrasnih plaža, Grad privlači mnogobrojne goste iz cijeloga svijeta na svoj tradicionalni Dubrovački ljetni festival, na koje gostuju najpoznatiji redatelji, dirigenti, solisti i orkestri iz cijeloga svijeta. Posljednjih godina sve važniji postaje i Libertas Film Festival.

Plaže i sportovi

Ljubitelji aktivnog provođenja slobodnog vremena se tijekom odmora u Dalmaciji neće razočarati. Osim sportovima na vodi, turisti se na brojnim igralištima mogu baviti odbojkom, košarkom, nogometom, tenisom, a posebnu pozornost privlače brojne, odlično označene, biciklističke staze te prirodne i umjetne stijene na kojima će uživati ljubitelji slobodnog penjanja. Svaki veći hotel posjeduje bogatu ponudu sportskih sadržaja. Oni manje aktivni mogu naprosto uživati u prekrasnim stjenovitim plažama, čistom moru i suncu.

Noćenja

Dalmacija ima izuzetno široku ponudu noćenja. U većim turističkim središtima, kao što je Dubrovnik, ponuda je bogata i uključuje i aranžmane all-inclusive. U svakom turstičkom mjestu gosti će na izbor imati pansione, kampove i privatni smještaj, posebice privlačan s obzirom na cijenu i gostoljubivost domaćina.

Kuhinja

Dalmatinska kuhinja je, s obzirom na sastojke i način pripreme, izuzetno zdrava, tipično mediteranska. Riba, plodovi mora, nemasno meso, obilje povrća, mirisnih začiba i maslinovo ulje - glavni su aduti koji govore u prilog ove kuhinje. Riba se priprema na tri osnovna načina: na lešo (kuhana u vodi, s dodatkom maslinova ulja, vinskog octa i začina), na gradele i na brodet (gusta riblja juha na bazi rajčice, luka i češnjaka, uz dodatak crnoga vina, servira se s palentom). Svaki od ova tri načina je neobično ukusan i zdrav.
Plodovi mora pripremaju se na buzaru (kratko prokuhani u bijelom vinu uz dodatak maslinova ulja, češnjaka, krušnih mrvica i peršina).
Boravak i odmor u Dalmaciji nezamisliv je bez kušanja izvanrednih dalmatinskih vina, bez kojih nijedan obrok neće biti kompletan! Tradicija uzgoja vinove loze seže u antičko doba, a svaki otok ima neku autohtonu vrstu vinove loze, od koje se dobiva mirisno vino neponovljiva okusa. Najpoznatije vrste crnog vina su: Postup, Merlot, Babić, Dingač, Plavac, a od bijelih: Pošip, Vugava, Maraština i Grk.
Dalmatinske slastice također su jedinstvene, ali najpoznatije su fritule i kroštule. Svako mjesto u Dalmaciji ima neku posebnu slasticu koju će ponosno ponuditi gostima, ali valja naglasiti da su česti sastojci tih slastica bademi, limun, naranča, smokve i ostalo mediteransko voće i bilje.

Dodatne informacije

One koji po prvi puta odlaze u Dalmaciju i žele posjetiti Dubrovnik, valja podsjetiti da će na putu do Grada morati proći kroz teritorij Bosne i Hercegovine - područje grada Neuma, koji dijeli dalmatinsku obalu Hrvatske na dva dijela.
Plaže u Dalmaciji su uglavnom stjenovite i šljunčane.
Za razliku od unutrašnjosti Hrvatske, u Dalmaciji vlada sredozemna klima vrućih ljeta i blagih zima. Valja ipak naglasiti, da s prelaskom preko nedalekog planinskog lanca zimi vrlo brzo možemo doći do nekih od skijališta.