Brodsko posavska županija

Brodsko-posavska županija

Brodsko-posavska županija smještena je u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga, koja je ujedno i međudržavna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Riječ je o jednoj od najužih i najdužih županija koja se može podijeliti u tri reljefne cjeline: brdsku, ravničarsku i nizinsku. Brdsko područje čini blago uzdignuto gorje, najvećim dijelom pokriveno šumom s najvišom nadmorskom visinom od 984 metara (Psunj). Ravničarsko područje zauzima najveći dio županije, a čini ga rubni pojas plodne slavonske ravnice. Nizinsko područje uz Savu isprepleteno je potocima, kanalskom mrežom i močvarama. Područje je to umjerene kontinentalne klime, blagih zima i toplijih ljeta.

Brodsko-posavska županija cjelogodišnja je izletničko-rekreacijska destinacija bogate povijesti, tradicije, kulturne i crkvene baštine, očuvane prirode i izuzetnih krajolika. Ta županija posebno je atraktivna za ljubitelje lova i ribolova jer riječ je o području na kojemu je zastupljena raznolika fauna. Tu se nalaze i najveći ribnjaci u ovom dijelu Europe koji su uz rijeku Savu, Orljavu, Mrsunju te druge rječice i bistre potoke veoma pogodni za lov na divlje patke i guske te sportski ribolov. Također treba spomenuti brojna izletišta (Strmac, Ljeskove vode, Migalovci, Petnja) te zaštićene krajolike (Gajna, Prašnik, Muški bunar, Lonjsko polje). Za razvoj turizma značajno mjesto zauzimaju arheološki lokaliteti, spomeničko kulturna i povijesna baština, galerije, muzeji te objekti sakralne kulture.

Tijekom cijele godine na području Brodsko-posavske županije održavaju se brojne manifestacije od kojih se izdvajaju Brodsko kolo, kao najstarija smotra folklora u Hrvatskoj, zatim pokladne svečanosti i susreti oldtimera u Novoj Gradiški, stupnička berba grožđa, tamburaški susreti u Slavonskom Kobašu, akvarelistička kolonija Sava, konjička manifestacija u Trnjanskim Kutima «Razigrane grive», međunarodni festival harmonike te Dani gljiva.

Slavonski Brod
Slavonski Brod, središte Brodsko-posavske županije, staro je naselje na čijem se području prije 2000 godina nalazila rimska Marsonia. Grad je zemljopisno smješten na važnim prometnicama, željeznici, autocesti, rijeci Savi, sadrži i športski aerodrom, a osim prometnog i tranzitnog središta, ima značajke pograničnog grada. Kada je 1997. pronađena originalna rimska diploma iz 71. godine s prvim zapisom antičkog imena grada MARSVNNIA, dobivena je još jedna potvrda da grad ima iznimno dugu povijest i bogatu tradiciju.
Brod, koji se prvi put spominje 1244. godine, oduvijek je imao posebno strateško značenje - od srednjovjekovne utvrde do obrambene uloge u Vojnoj krajini na granici austrijskog i turskog carstva. Za tu namjenu Austrija 1715. gradi u Brodu veliku pograničnu tvrđavu, najveću u ovome dijelu Europe. Ukinućem vojne granice 1871., Brod dobiva status grada. Od gradskih znamenitosti ističe se franjevačka crkva i samostan, zatim spomenuta tvrđava Brod, koja je zajedno s utvrđenim baroknim gradovima Osijekom i Starom Gradiškom pripadala velikom obrambenom sustavu na granici prema Turskom Carstvu. Tvrđava je bila predviđena za smještaj 4000 vojnika i 150 topova. Danas je tvrđava Brod spomenik nulte kategorije i jedinstven i monumentalan primjer vojne fortifikacijske arhitekture.
Slavonski Brod protegnuo se i na obronke Dilj gore na kojoj se nalazi planinarski dom.
Odnedavno Slavonski Brod ima novi slogan kojim mami turiste. „Uplovite u bajku”, slogan je koji su većinom glasova izabrali sami građani.
Smještaj u gradu i okolici može se pronaći kod brojnih privatnih iznajmljivača soba, apartmana, pansiona i prenoćišta te u hotelima Savus, Central, Zovko, Orljava i Zdjelarević.

Nova Gradiška
Nova Gradiška nosi titulu «najmlađeg hrvatskog grada», koji je utemeljen 1748. kao Friedrichsdorf ili Újgradiska. Nastao je i izrastao u okrilju Vojne krajine. Već 1754. počinje gradnja prve zidane zgrade - crkve Sv. Terezije, koja po svojim graditeljskim karakteristikama pripada značajnijim spomenicima sakralnog graditeljstva kasnog baroka u Slavoniji. Staru urbanu jezgru čine crkva Sv. Terezije, stari sud i zatvor iz 18. stoljeća te župna crkva Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije s početka 19. stoljeća.
Turizam se u Novoj Gradiški počeo vrlo rano razvijati pa je tako 1892. osnovano Društvo za poljepšanje mjesta koje od 1930. nosi naziv Turističko društvo. Među prvima u Hrvatskoj, Nova Gradiška je već početkom 20. stoljeća, imala asfaltirane nogostupe i električnu energiju.
Od gradskih znamenitosti najvažnije su: spomenuta crkva sv. Terezije, crkva Bezgrešnog začeća i židovsko groblje.
Grad gostima nudi i različite sportske sadržaje, a ljeti osvježenje na gradskim bazenima. U Novoj Gradiški i njezinoj okolici turisti se mogu smjestiti u hotelima Kralj Tomislav i Slaven, prenoćištima Slavonski biser i Maksimilijan te u pansionu As.


Izvor: CNTB