Samobor - Najstarije i najveće poklade

Samobor - Najstarije i najveće poklade

Samobor, grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske smješten uz granicu sa Slovenijom i nedaleko od Zagreba, već gotovo dva stoljeća njeguje tradiciju poklada. Samoborski fašnik je među najstarijim i najvećim hrvatskim pokladnim svečanostima, koji je prerastao u moderan festival i postao zaštitnim znakom grada te svojevrsno kulturno dobro. Riječ je o turističko-zabavnoj manifestaciji koju godišnje posjeti oko 200 000 ljudi.

Najveći i najstariji u kontinentalnom dijelu Hrvatske, Samoborski fašnik mjesto je zabave, veselja, satire i društvene kritike. U Samoboru se u to vrijeme maskiraju ljudi, ali i sam grad pa njegove ulice, trgovi i lokali potpuno mijenjaju svoj izgled. Tih je dana Samobor, inače omiljeno vikend odredište Zagrepčana, najveseliji jer maske, povorke, žongleri, pantomimičari i klaunovi samoborskim ulicama svakodnevno suvereno vladaju. Uz razne radionice, koncerte i cirkuske akrobacije ni najmlađi se ne zaboravljaju pa se svake subote i nedjelje održava i Dječji fašnik.

Ove godine od 11. do 21. veljače održat će se 186. Samoborski fašnik. Kao i uvijek, započet će proglašenjem Slobodne Fašničke Republike. Svečanom predajom ključeva grada princ Fašnik preuzet će sa svojom svitom vlast na 10-ak dana. Očekuje se sudjelovanje 2500 djece iz škola i vrtića te 1000 sudionika karnevalskih skupina iz cijele Hrvatske.

Sve je započelo u dvadesetim godinama 19. stoljeća. Rijetki pisani dokumenti iz tog doba pokazuju da se na ulicama Samobora održavalo fašničko veselje i ples pod maskama. U Samoborskom muzeju čuva se zapisnik sa sjednice općinskog vijeća iz 1828. godine. U njemu piše da je jedan lokalni gostioničar zatražio da mu se iznajmi dvorana za fašnički bal, s napomenom da je tu već koristio godinu dana ranije. To je, zapravo, prvi pisani dokument o samoborskom fašniku, iz kojeg je očito kako je on održan već 1827. godine. Fašnik od 1904. ima i svoje službeno glasilo, list Sraka. Svake veljače Sraka je pravi barometar društvenih zbivanja i pokazatelj političkih prilika svog vremena. Fašnički list od tada redovito bilježi vrijeme i običaje, podrugujući se autoritetima humorom i ironijom.

Održavanje samoborskog fašnika prekinuo je Drugi svjetski rat, a tradicija je obnovljena tek 1965. godine.

Osim Fašnika, Samobor nudi brojne druge turističke zanimljivosti, a u blizini grada smjestilo se Samoborsko i Žumberačko gorje koje nudi brojna prirodna bogatstva, kulturne i sakralne znamenitosti, arheološka nalazišta, planinarske i biciklističke staze te planinarske domove i ugostiteljske objekte. Ondje se može uživati u bogatoj gastronomiji, zasnovanoj na starim receptima, primjerice, u žumberačkoj janjetini, pastrvi i divljači. I na kraju preporuka svima koji posjete Samobor - obavezno probajte kulinarske specijalitete: bermet, muštardu, češnjovke, Samoborsku salamu, Rudarsku greblicu i samoborske kremšnite, vjerojatno jedine kremšnite na svijetu koje se jedu dok su tople. Taj je omiljeni kolač postao tradicijom i jednim od zaštitnih znakova šarmantnog gradića, 20-ak kilometara udaljenog od središta Zagreba.


Izvor: CNTB